Kapela Svete Marije Magdalene u Maloj Gorici prvi put se spominje u kanonskoj vizitaciji iz 1668. godine kao drvena kapela. Građena je vjerojatno u periodu između 1650. i 1668. godine. Današnja barokna zidana kapela potječe iz 1768. godine. 

Jednobrodna je građevina četverolisnog tlocrta s užim svetištem koje završava s nešto nižim svetištem. Iznad glavnog pročelja nalazi se mali zvonik. Lađa je presvođena polukupolastim boltama, a svetište češkom kapom. Vanjska pročelja oblikovana su plitkim lezenama. 

Od posebne je vrijednosti glavni oltar kapele iz 1648. godine (neki ga datiraju i u 1600. godinu), sa slikom svetice po kojoj kapela nosi ime. Sam oltar premješten je iz stare župne crkve u Svetoj Nedelji te je ujedno i jedini sačuvani oltar iz tog vremena u okolnome području.  Vrijedna je i kasnobarokna propovjedaonica iz 18 stoljeća. 

Kapela je temeljito obnovljena 1988. godine, a upravo prolazi kroz novi postupak obnove nakon potresa 2020. godine. 

Kao povijesnu zanimljivost vrijedi ovdje spomenuti kako je u kanonskoj vizitaciji iz 1642. godine zabilježeno postojanje još jedne kapele u obližnjem Ferešincu (ranije Herešincu), odnosno Srebrnjaku, posvećene Svetom Ivanu Krstitelju. 

Dragutin Feletar smatrao je da se radi o istoj kapeli, međutim, zabilježena pučka legenda o „crkvi koja je propala u zemlju“ na lokalitetu Ferešinec, vjerojatno ipak ukazuje na postojanje druge, starije kapele.